Gradsko groblje - općenito

Prema pisanim podacima (Tommaso Ivanov «Il cimitero di Zara», Brescia 1986.) današnje Gradsko groblje datira iz 1820. godine kada se, zbog zabrane sahranjivanja unutar gradskih zidina, koje se stoljecima obavljalo uglavnom u crkvama ili na grobljima oko crkava u samim naseljima, zapocinje s izgradnjom ogradnog zida oko terena za ukop. Pocetkom 1821. godine zapocinje se s prvim ukopima na ovom dijelu. U knjizi istog autora navodi se da je u pocetku ovo bilo jedinstveno polje u kojem je vladala prilicna zbrka, ukopi su se vršili samo u zemlju, a cijeli predjel bio je neureden, bez staza i zelenila, samo s redovima drvenih križeva na mjestima ukopa.
Nešto kasnije dopušta se imucnijim zadarskom obiteljima izgradnja zidanih grobnica – spomenika uz ogradni zid na tadašnjem ulazu u groblje. Tako i danas postoje prekrasne grobnice znacajnijih obitelji kao npr. ABELICH plemeniti s Melade, grobnica s pozlacenim uklesanim Kristom u mozaiku, kao i grobnica Francesca TOMMASICH-a, prvog austrijskog guvernera za Dalmaciju koji je umro 1931.godine. Nažalost, ostala je samo grobnica, spomenik je stradao u bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu. Najstariji sacuvani nadgrobni spomenik je iz 1822. godine. Na zidanim grobnicama kasnije se pojavljuju grobljanski epigrafi uklesani u mramoru ili napisani olovnim slovima.
U to vrijeme ureduju se staze, sadi zelenilo. Uz glavne staze groblja sadeni su piramidalni cempresi koji naglašavaju glavne vizure prema odredenim dionicama,
Krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca nekoliko nadgrobnih spomenika radi i sam Ivan Rendic, poznati hrvatski kipar i autor brojnih nadgrobnih spomenika hrvatskih velikana.
Današnji položaj, oblik i velicina Gradskog groblja razvili su se iz ovog njegovog najstarijeg dijela koji se danas naziva Novo groblje A. Taj je predjel 1974. godine stavljen pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, a grobnice su, prema velicini i ljepoti izrade kao i položaju obitelji koja je bila osnivac grobnice, ocijenjene u cetiri kategorije. Ocjenu I. kategorije dobile su najvrjednije grobnice i na njima se ne smije ništa mijenjati.
Od zelenila zastupljene su u ovom dijelu uglavnom živice i šišani oblici grmova i to: lovor, lovor višnja, pittosporum tobira, buxus. Da bi se umanjio tamni ugodaj zelenila na pojedinim mjestima posadeni su primjerci lagerstroemije indica, lijepog grma koji ljeti bogato cvijeta.
Duž zida koji okružuje stari dio groblja povija se parthenoccissu quinquefolia koja ujesen svojom crveno-zlatnom bojom lišca razbija monotoniju zelenila. Na nekim dijelovima starog ogradnog zida razrastao je bršljan koji je poprilicno oštetio i nakrivio zid. Krajem 1999. godine bršljan je pošišan, formiran i raste djelomicno. Danas se drži pod strogom kontrolom.
Prvo preuredenje groblja zapocelo je 1866. godine kada je izgradena neogoticka Kapela s arkadama. Arkade i Kapela prislonjene se uza zid starog antickog akvedukta. Akvedukt potjece s pocetka 2. stoljeca, iz doma cara Trajana, a tim se putem voda s Vrane dovodila u sam grad. Na groblju se ovaj zid sacuvao u visini preko 3 metra. I njega je zub vremena, kao i zapušteni bršljan dosta nagrizao. Godine 2005. gotovo u cijelom potezu zida bršljan je u cijelosti pažljivo uklonjen.
Stari dio groblja danas zauzima oko 2,2 ha.
Sredinom 19. stoljeca sagradio se pravoslavni dio na istoku i dio iza arkada za ukop u zemlju.
Godine 1934. groblje je dalje prošireno i tada su izgradene zgrade na ulazu i samo procelje. Taj novi prošireni dio zauzima 1,2 ha. Cijeli ovaj predjel danas je nazvan N.G.B. ili Novo groblje B. Hortikulturno je potpuno ureden, a krasi ga prekrasan soliter grcke jele abies cephalonica.
Godine 1975. se opet širi prema istoku, a taj predjel nazvan je Novo groblje C ili skraceno N.G.C. Ovaj predjel obuhvaca najveci dio groblja, podijeljen je na 53 polja, a gradio se do 2002. godine.
Groblje se danas širi jugoistocno, kupnjom novih terena.
U vrijeme Domovinskog rata na Gradskom je groblju zbog cestih granatiranja i stalnih ukopa bilo vrlo teško održavanje zelenila pa je vrijeme, kao i na ostalim živim organizmima, napravilo svoje. Zato se 1999. godine pristupa sanaciji zelenila na starijim dijelovima groblja i formiranju novih nasada na poljima koja nisu bila hortikulturno uredena. Ponegdje su, u predjelima N.G.A. i N.G.B., bili potrebni i radikalni rezovi koji nisu uvijek nailazili na odobravanje osnovatelja grobnica, posebno zato što su uklonjeni nasadi oko grobnica koje su vlasnici sami bez plana i reda sadili.
S vremenom su uvidjelo da je groblje parkovni prostor, da kao i ostale zelene površine u gradu, traži cistocu, uredenost staza, oblikovanje zelenila. Samim zelenilom i uredenošcu groblja nastoji se postici ozracje smirenja pa i intimnosti i samoce koju neki posjetitelji traže, a s druge strane napraviti i šetalište kojim se svi posjetitelji groblja mogu prošetati bez straha i bojazni, bez neprijatnih i turobnih osjecaja.
Površina groblja s terenima izvan ogradnih zidova koji se takoder redovito održavaju i ciste iznosi cca. 11 ha. Podijeljena je na 10 predjela, a svaki predjel na grobna polja. Na groblju danas postoji preko 6 000 grobnica i 1 500 ukopa u zemlju.
Velicina Gradskog groblja i njegovog zelenila zahtjeva intenzivnu i kontinuiranu njegu. Nastoji se urediti i ocistiti svaki djelic prostora, a takoder jednako održavati nasadi na svim dijelovima groblja i voditi briga nad svakim grobnim odjeljkom bez razlike, kako bi se sve izjednacilo u ocima posjetitelja.

Galerije fotografija groblja
- Izgled
- Ponuda 

Kontakti:

Gradsko groblje:
Tel: 023/ 340- 180
Fax: 023/ 340- 371
Radno vrijeme od 0- 24
Mob: 091/ 545- 2138 - Dežurna služba- Radno vrijeme od 0-24
Mob: 091/ 543- 4226- Narudžba vijenaca
Mob: 091/ 311- 2446- Narudžba vijenaca

Download prospekt u pdf formatu