PRAKTIČNI SAVJETI

Orezivanje cvatućih grmova

sij 6, 2022 | Praktični savjeti - OBJAVE

ABELIJA (Abelia grandiflora)

Abelija ima dugi period cvatnje jer cvate na prošlogodišnjim, ali i na nekim ovogodišnjim izbojima. Upravo zbog toga treba svake godine, u rano proljeće ukloniti dio starih izboja, otprilike svaku treću granu.

ABUTILON (Abutilon vitifolium)

Abutilon je vrsta osjetljiva na hladnoću, pa sa orezivanjem treba pričekati do sredine proljeća kad krene novi izrast i kad se lako mogu odrediti zimska oštećenja. Prvo treba odrezati promrzle grane, a onda ga prikratiti da bude zaobljen i uredan.

MERALA, DIVLJA MUŠMULA (Amelanchier lamarckii)

Amelanhier nije potrebno redovito orezivati svake godine. Dovoljno je svakih nekoliko godina odrezati tanke ili preguste izboje. Rezidba se vrši u kasno proljeće nakon cvatnje. Podnosi i oštar rez ukoliko treba skratiti cijelu biljku.

PLANIKA (Arbutus unedo)

Planiku se u pravilu ne treba orezivati, jedino ako je želimo oblikovati u stablo ili visoki grm s nekoliko debli. Dobro podnosi oštar rez, pa se može jače prikratiti.

SLANI GRM, PEPELJUGA (Atriplex halimus)

Ako se koristi kao živica, reže se u proljeće i tako ostaje zbijenog rasta. Ako se uzgaja kao grm ne treba redovito orezivanje. Ako se previše raširi, može se prikratiti vrhove grana kako bi bio uredniji.

AUKUBA, PJEGAVI LOVOR (Aucuba japonica)

Aukuba se ne treba redovito orezivati, jedino ako se uzgaja kao živica. U tom slučaju se reže sredinom ili krajem ljeta, ali vrtnim škarama da se ne oštete listovi koji tada posmeđe. Ako se pušta rasti slobodno, može se po potrebi podrezati sredinom proljeća na način da se skrate vrhovi grana.

ŽUTIKA (Berberis julianae)

Većina žutika zahtijeva vrlo malo orezivanja. Listopadne vrste (B. thunbergii) obično se orezuju u kasnu zimu ili početkom proljeća. Starije listopadne i zimzelene vrste koje izgledaju neuredno, mogu se orezati tako da se izbaci svaka treća grana sve do razine tla.

LJETNI JORGOVAN (Buddleia davidii)

To je vrsta koja cvate na vrhu ovogodišnjih grana stoga se treba rezati svake godine kako bi se izbjegla slaba cvatnja na izduljenim granama. U malim vrtovima može se svako proljeće prikratiti do razine tla. S orezivanjem treba započeti dok je biljka mlada tako da nikad previše ne odrveni.
Na vjetrovitim mjestima treba u kasnu jesen grane prikratiti za jednu trećinu kako bi se spriječilo oštećenje od zimskog vjetra. Do kraja se oreže krajem proljeća.

ŠIMŠIR (Buxus sempervirens)

Šimšir se obično uzgaja kao živica ili oblikovani grm stoga se zato reže na način da se cijeloj biljci poreže mladi izrast. I stari zapušteni grm može se lako pomladiti sredinom ili krajem proljeća jačom rezidbom škarama ili pilom.

KALISTEMON (Callistemon citrinus)

Kalistemon ne treba redovito orezivati. Četkasti cvatovi javljaju se na vrhovima najsnažnijih izbojaka pa bi orezivanje samo škodilo. Samo ako je biljka stara ili pregusta može se izbaciti jedan do dva cijela izbojka.

KARIOPTERIS (Caryopteris x  clandonensis)

S kariopterisom treba postupati kao sa zeljastom biljkom i svako proljeće treba sve izbojke odrezati 2,5 – 5 cm od tla. Time se potiče cvatnja i uredniji rast.

KASIJA (Cassia x corymbosa)

Kasija traži zaštićene položaje pa će u proljeće trebati odstraniti uvele vrhove izboja. Čim se u proljeće pojave pupovi, prošlogodišnje izboje se može slobodno jako prikratiti (na jedan do dva pupa).

KALIFORNIJSKI JORGOVAN (Ceanothus thyrsiflorus)

Kasija traži zaštićene položaje pa će u proljeće trebati odstraniti uvele vrhove izboja. Čim se u proljeće pojave pupovi, prošlogodišnje izboje se može slobodno jako prikratiti (Postoje listopadni i zimzeleni ceanotusi, a kod nas se najčešće uzgaja zimzeleni Ceanothus thyrsiflorus repens. Za poticanje novog rasta dobro je odrezati dvije trećine svakog novog izboja nakon cvatnje.

CERATOSTIGMA (Ceratostigma willmottianum)

Grmoliku ceratostigmu se reže u proljeće, čim započne pupanje, na način da se stari izboji koji su cvali skrati do živog drva. To koji puta znači i do zemlje.

JAPANSKA DUNJA (Chaenomeles japonica)

Japanskoj dunji odgovara redovito orezivanje iako ako se uzgaja kao veći grm ali ne treba je redovito orezivati. Treba samo prorijediti preguste grane nakon cvatnje.

ZIMSKI CVIJET (Chimonanthus praecox)

Njegovi zimski, mirisni cvjetovi se pojavljuju na granama koje se razvijaju ljeti. Zato ga treba orezivati u rano proljeće na način da mu odrežemo svaku treću stabljiku kako bi se potaknuo novi rast.

HOJZIJA (Choisya ternata)

Ne treba ju redovito orezivati, samo ukloniti oštećenja nastala zbog hladnoće. U rano proljeće uklone se cijeli oštećeni izbojci i time se potakne novi rast biljke. Ako su stradali samo vršni listovi, izbojak se prikrati do zdravog dijela.

GRMOLIKI SLAK (Convolvulus cneorum)

U kasno ljeto treba prikratiti cijelu biljku na trećinu svakog izbojka kako bi se potaknuo rast novih srebrnih listova i bijelih cvjetova slijedeće godine. Tako izboji neće postati predugi, pa time ni neuredni.

KORDILINA (Cordyline australis)

Kordilinu ne treba redovito rezati, samo uvenute listove dok biljka poprima oblik stabla. Mogu se odrezati u kasno proljeće, pa će biljka ljepše izgledati.

DUNJARICA (Cotoneaster)

Dunjarica ima puno vrsta i listopadnih i zimzelenih, koje mogu biti pokrivači tla ili veliki grmovi. Orezuju se one biljke koje prerastu željeni volumen ili površinu. U kasnu zimu ili u rano proljeće prije listanja orezuju se listopadne vrste, a zimzelene vrste sredinom proljeća. Reže se na način da se izbaci svaka treća stabljika.

DOJCIJA (Deutzia)

Dojcije se prirodno granaju na razini tla i cvjetaju uglavnom na kratkim prošlogodišnjim bočnim izbojcima. Da bi se potakla cvatnja treba odrezati svaku treću stabljiku sredinom ljeta, odmah nakon cvatnje.

MIRISAVA VRBA, ZLOLESINA (Elaeagnus pungens)

Ovi grmovi su otporni i ne trebaju redovito orezivanje. Prema potrebi podnose oblikovni rez, neke vrste se mogu upotrebljavati i za živicu. Tada se skraćuju svi izbojci sredinom ili krajem proljeća.
Eleagnus bez problema tjera iz starog drva. Da bi se potakao novi rast na staroj biljci ili joj smanjili veličinu, sredinom proljeća treba izbaciti svaku treću stabljiku.

ESKALONIJA (Escallonia macrantha)

Da bi se potaknuo novi rast na već razvijenim grmovima sredinom ljeta, nakon cvjetanja treba odrezati svaku treću granu. Neke vrste nisu jako otporne na hladnoću, ali dobro tjeraju iz starog drva. U tom slučaju treba pričekati s orezivanjem do kasnog proljeća ili ranog ljeta, dok krene novi rast.

JAPANSKA KURIKA (Euonymus japonica)

Ima raznih vrsta kurika, od pokrivača tla do velikih grmova, listopadnih ili zimzelenih. Kod nas je najčešća japanska kurika, zimzeleni grm s narančastim ljepljivim bobicama tijekom zime. Stvara gust grm, a može izrasti i u malo stablo. Česta je i kao živica. Samo se tada često orezuje, inače joj ne treba redovito prikraćivanje. Kod šarenolisnih varijeteta treba paziti da ne izbije koji zeleni izbojak jer bi on mogao prevladati pa ga treba ukloniti.

ARALIJA (Fatsia japonica)

Aralija zahtijeva vrlo malo orezivanja ali ako preraste svoje mjesto, u proljeće se može ukloniti neke izboje na razini tla. Ako se želi zbijen grm, svake godine sredinom proljeća treba odrezati svaku treću stabljiku.

FEJOA, FEŽOA (Feijoa sellowiana)

Ne treba je redovito orezivati, jedino ako joj se treba ograničiti rast jer može narasti poput malog stabla. Takvo orezivanje treba vršiti postupno, jednom godišnje, sredinom ljeta, nakon završetka cvatnje. Ogranci se režu do glavne okosnice biljke.

FORZICIJA (Forsythia suspensa)

Forzicija cvate na prošlogodišnjim izbojcima pa je uvijek treba orezivati nakon cvatnje, kako bi novi izboji imali vremena sazrjeti. Da bi se potaknula obilnija cvatnja, sredinom proljeća treba ukloniti svaku treću, najstariju granu. Tako će se dobiti i uredniji rast biljke.

GREVILEJA (Grevillea)

Grevilea ima nekoliko vrsta pogodnih za uzgoj na otvorenom, najčešće su G. rosmarinifolia i G. juniperina, dva vrlo slična grma, samo potonja ima čvršće bodljikave listove. Orezuju se u proljeće kad se mogu uočiti zimska oštećenja. Treba odrezati sve uvenule izbojke do mjesta na kojem se vidi novi rast. Može se odrezati i svaki izbojak koji kvari ukupan oblik biljke.

HEBA (Hebe)

Većina heba rasta zbijeno pa ih ne treba redovito orezivati. Neke vrste nisu jako otporne na zimu pa mogu ostati bez listova ili će oni dobiti smeđu boju. Ne smije se prerano orezati, treba čekati dok se pojavi novi izrast. Izboje treba skratiti do prvog snažnog pupa, a kasnije dati biljci željeni oblik dodatnim orezivanjem. Ako je grm razvučena rasta, treba ga jače podrezati sredinom proljeća. Hebe dobro tjeraju iz starog drva, pa će se oporaviti i nakon jačeg reza.

HIBISKUS, SLJEZOLIKA (Hibiscus)

Vrsta otporna na zimu je H. syriacus koji cvate ljeti i u ranu jesen. Ova vrsta ne treba redovito orezivanje, samo ako mu treba ograničiti rast. Može se koristiti i kao živica. Na vrlo zaštićenim mjestima može prezimiti i H. rosa sinensis. Njega u proljeće treba jače podrezati da bi se uklonila zimska oštećenja i da bi se potaknuo gušći rast.

HORTENZIJA (Hydrangea)

Varijeteti H. macrophylla vole ako im se preko zime ostave uvenute cvjetne glave jer su tako cvjetni pupovi zaštićeni od mraza. Cvjetne glave treba odrezati u proljeće kad listovi pozelene. Tada treba odrezati i tanke i stare izbojke kako bi se grm prozračio.
H. arborescensvoli isti postupak kao i H. macrophylla. Vrsta Hydrangea paniculata će imati veće cvjetove na jačim stabljikama ako se sredinom proljeća glavne grane odrežu na dva pupa od baze.

BOŽIKOVINA (Ilex)

Božikovina se obično uzgaja kao grm ali će s vremenom izrasti u malo stablo. Podnosi rez pa se može rezati u piramide, kugle i sl. Najbolje je vrijeme za orezivanje rano proljeće. Šarenolisne vrste katkad potjeraju izboje sa zelenim listovima. Treba ih odmah odrezati na mjestu rasta.

INDIGOFERA (Indigofera gerardiana)

Da bi se potaknuo jači rast grma može ju se orezati jednom godišnje krajem ljeta i to na način da se svaki novi izbojak skrati za dvije trećine. Ako biljku jako ošteti zima, treba ju sredinom proljeća skratiti na 5 – 10 cm iznad tla. Inače se samo skraćuju oštećeni izboji do zdravog drva.

JASMIN (Jasminum)

Većina jasmina su penjačice, ali najomiljeniji je J. nudiflorum, zimski jasmin grm s dugim opuštenim granama. Ne treba se redovito rezati, jedino ako se želi potaknuti obilnija cvatnja, može se sredinom proljeća ukloniti svaku treću stabljiku.

BOROVICA (Juniperus)

Borovica ima puno vrsta, od velikih stabala do patuljastih i puzavih grmića. Ne treba ih redovito orezivati. Treba ih orezati samo ako prerastaju svoje mjesto. Kako spadaju u četinjače koje slabije izbijaju iz starog drva, treba samo uklanjati nepotrebne izbojke.

KERIJA (Kerria japonica)

Postoji samo jedna vrsta kerije, grm koji tjera nove izbojke iz zemlje. Treba je redovito orezivati da bi se potaknuo rast snažnih mladica koje cvjetaju u drugoj godini. Reže se u rano ljeto svaka treća stabljika. Postoji i šarenolisna sorta kod koje se ako izbije zeleni izbojak, treba odmah ukloniti.

KOLKVICIJA (Kolkwitzia amabilis)

Postoji samo jedna vrsta. Treba je redovito orezivati da bi joj rast bio snažan, da bi imala lijep oblik i da bi obilno cvala. Sredinom ljeta, nakon cvatnje, treba odrezati svaku treću stabljiku.

LOVOR (Laurus nobilis)

Lovor se uzgaja kao slobodno rastući grm, kao živica ili kao strogo oblikovani grm, najčešće u obliku kugle. Rezidba se vrši dva puta godišnje, sredinom proljeća i nakon toga sredinom ili krajem ljeta.

LEPTOSPERMUM (Leptospermum)

Reže se jedino ako previše naraste, tada se sredinom ljeta odreže svaka treća stabljika. Leptospermum ne tjera iz starog drva, pa treba biti oprezan s rezidbom. Treba rezati samo ako je stvarno potrebno.

KALINA (Ligustrum)

Kalina se najčešće uzgaja kao živica: listopadna (L. ovalifolium) ili zimzelena (L. japonica). Japanska kalina se uzgaja i kao stablo. U slučaja da se uzgaja kao živica ima jak rast pa se treba rezati barem dva puta na godinu, kao lovor, a i češće. Kod uzgoja šarenolisnih vrsta treba paziti na zelene izboje, koje ako se pojave, treba odmah odrezati.

KOZJA KRV, ORLOVI NOKTI (Lonicera)

Kozje krvi ima u mnogo različitih oblika. Većina su penjačice, neke su veliki grmovi (L. purpusii), neke pokrivači tla  (L. pileata), a neke se uzgajaju kao živica (L. nitida ). Penjačice uglavnom ne treba orezivati, ali se mogu orezati ako su zapetljane ili prevelike.
Grmolike kozokrvine, poput L. purpusii, koja cvate zimi, i L. tatarica, koja cvate ljeti, ne treba redovito orezivati. Međutim, ako se želi biljku zadržati unutar određenog prostora, treba odrezati svaku treću granu sredinom proljeća kod vrsta koje cvatu zimi, a nakon cvatnje kod onih koje cvatu ljeti.
Lonicera nitida mora se oštro podšišati sredinom proljeća ako se uzgaja kao živica ili šišani grm.
Nisku, puzavu L. pileata  ne treba redovito podrezivati  ali ako naraste prevelika, treba nove izboje skratiti sredinom proljeća za dvije trećine.
Mlade biljke nakon sadnje u proljeće mogu se skratiti na način da se prošlogodišnji izrast kod L. nitida i L. pileata skrati za jednu trećinu. Sve ostale vrste treba pustiti neka slobodno rastu dok dovoljno ne očvrsnu.

MAGNOLIJA (Magnolia)

Magnolije mogu biti grmovi ili stabla, listopadne ili zimzelene. Najčešća vrsta grmolike magnolije u vrtovima je M. x soulangeana  i zvjezdasta magnolija M. stellata. Njih ne treba redovito orezivati, iako je dobro zimi ukloniti grančice koje se križaju kako bi se dobio ljepši izgled.
Velecvjetnu magnoliju (M. grandiflora) koja naraste kao stablo može se pustiti da joj grane rastu do zemlje ili joj se može formirati deblo. Dok je mlada može se oblikovati u stožasti oblik redovitom rezidbom.

MAHONIJA (Mahonia aquifolium)

Mahonija ima snažan rast pa ju treba jednom godišnje orezati kako bi joj se ograničio rast. Početkom ljeta treba odrezati svaku treću stabljiku kako bi bolje izgledala. Ako se ne orezuje može izgledati neuredno i zapušteno.

MIRTA, MRTA (Myrtus communis)

Obična mirta je naša autohtona vrsta. Dobro podnosi rez, pa se može i jače prikratiti jer dobro tjera i iz starog drva. Najbolje ju je rezati u proljeće odstranjujući neželjene grane. Podvrsta M. communis tarentina sitnijih listova i zbijenijeg rasta često se koristi za živice.

SVETI BAMBUS, LAŽNI BAMBUS (Nandina domestica)

Uzgaja se uglavnom zbog svojih jesenskih crvenkastih tonova. Ima crvene plodove koji dozrijevaju u kasno ljeto i održe se cijelu zimu. Zato se ocvale cvjetne grančice ne smiju rezati nego ju se podrezuje u proljeće. Ako je pregusta, sredinom proljeća se ukloni svaka treća stabljika do zemlje, kako bi se ujedno potakao novi rast iz baze.

OLEANDAR (Nerium oleander)

Oleandar se obično orezuje na način da mu se nakon cvatnje na polovicu skrati ovogodišnji izrast. Kako bi se smanjio cijeli grm, može ga se svakih nekoliko godina porezati do baze. Ova biljka se može uzgajati i kao stabalce. Međutim, kako će stalno izbijati postrani izboji, treba ih uklanjati dok deblo ne ojača. Kako je sok oleandra otrovan, treba poslije rezidbe dobro oprati ruke ili tijekom rada nositi rukavice.

MIRISNICA (Osmanthus)

Osmantusi se dobro obnavljaju iz starog drva pa se mogu oštro rezati ako izrastu preveliki. To ga čini prikladnim za živicu. Inače ga ne treba redovito rezati ako se uzgaja kao grm. Samo ako ga se treba smanjiti, u rano ljeto se odrežu dvije trećine svakog novog izbojka.

PAJASMIN (Philadelphus coronarius)

Većina se vrsta brzo širi i visoko naraste, pa ga se mora redovito orezivati. Ali, treba paziti na vrijeme orezivanja jer cvatu na prošlogodišnjem drvu. Sredinom ljeta, nakon cvjetanja, treba odrezati svaku treću stabljiku. Time će se potaknuti rast novih izbojaka, koji će obilno cvjetati.

ZELENIKA (Phillyrea)

Phillyrea angustifolia i P. latifolia imaju gust, razgranat rast pa im je teško ograničiti rast orezivanjem. Obje mogu narasti kao mala stabla pa im treba osigurati dovoljno prostora. Međutim, ima dobru izbojnu moć, čak i iz starog drva. Najbolje ju je rezati u rano proljeće.

FOTINIJA  (Photinia serulata)

Iako ju ne treba orezivati svake godine, može se podrezati u rano proljeće ako je grm previsok ili razvučena rasta. Ako iz tla niknu nove mladice, mogu se odstraniti, ako smetaju izgledu biljke ili se neke mogu ostaviti da zamijene vremenom stare koje su loše razvijene ili razvučene. Fotinija se može uzgajati i kao slobodnorastuća živica.

BAMBUS (Phyllostachys)

Bambus se ne reže svake godine. Stare stabljike su potpora mladim krhkim stabljikama. Međutim, ako je grm pregust, periodično, sredinom proljeća ga treba prorijediti. Treba paziti i na podzemne izbojke koji se znaju nekontrolirano širiti.

PITOSPOR (Pitosporum)

Pitospori sami po sebi izgledaju uredno. Pittosporum tobira se uzgaja kao soliterni grm, kao živica ili može narasti poput stabalca. P. tobira nana raste kao niska živica ili pokrivač tla. Oba dobro podnose rez i izbijaju i iz starog drva. P. tenuifoliumtakođer dobro tjera iz starog drva, pa ako ga ošteti zima brzo će se oporaviti. Željeni oblik može im se dati prikraćivanjem krajem proljeća.

TROLISNA NARANČA (Poncirus trifoliata)

Poncirus ne treba orezivati osim ako se odstranjuju uvele i oštećene grane. Karakterističan joj je gust i isprepleten rast, pa se uzgaja i kao neprohodna trnovita živica.

PRUNUS (Prunus)

Ovaj rod obuhvaća jako puno vrsta i drveća i grmlja. Samo ih nekoliko treba redovno orezivati.
Kineska grmolika trešnja Prunus glandulosa je zbijeni grm koji će najljepše cvjetati ako mu se odreže svaka treća stabljika nakon cvatnje. Treba paziti na divlje izbojke koji znaju nicati ispod cijepljenog mjesta, pa ih treba odmah ukloniti.
Lovor višnja Prunus laurocerasusje žilava vrsta, koja podnosi oštro podrezivanje, a često se koristi kao živica i podrezuje krajem ljeta. Ako raste kao slobodan grm može se u kasnu zimu oštro prikratiti i vrlo brzo će potjerati nove izbojke.
Ukrasne šljive tamnog lista Prunus cerasifera „Nigra“ i P.c.„Pissardii“  mogu se rezati u formalne oblike pa čak upotrijebiti kao visoka živica.

VATRENI TRN (Pyracantha coccinea)

Vatreni trn koji se uzgaja kao samostalan grm, treba vrlo malo orezivati. U kasnu zimu može se jače prikratiti ako mu treba smanjiti veličinu. Obično se uzgaja kao živica pa se reže po potrebi i tri puta godišnje jer ima jaki prirast. Jači rez treba napraviti krajem zime.

KRKAVINA (Rhamnus alaternus)

Većina krkavina stvara velik grm ili manje stablo, iako ima i patuljastih koji se mogu uzgajati u kamenjaru. Zimzelene vrste, kao što je ova, mogu se oblikovati u formalni grm sredinom ljeta, tako da mu se svi izboji prikrate za jednu trećinu.

RUŽA (Rosa)

Većina je varijeteta vrtnih ruža cijepljena na podlogu divlje ruže koja je snažnog rasta. Ako izraste bilo kakav izbojak ispod cijepljenog mjesta, treba ga odmah ukloniti kako ne bi ovladao biljkom. Najbolje bi ga bilo odlomiti rukom uz deblo čim nikne. Iz baze odrezanog izbojka mogu izrasti postrani izbojci.
Ruže se mogu orezivati kad god nam je zgodno, u razdoblju od jeseni do proljeća. Mogu se bez ikakvih loših učinaka rezati električnim škarama (trimerom).
Ako se ruže orezuje u jesen, lakše će se uočiti bolesne i divlje izboje, a vjetar će prouzročiti manje štete. Ako se čeka proljeće, manja je opasnost da će mraz oštetiti orezane izbojke. Stoga je najbolje ruže orezivati u kasnu zimu i rano proljeće.

Orezivanje ruža koje cvjetaju u grozdovima i velikocvjetnih ruža

Velikocvjetne ruže (hibridne čajevke) i ruže koje cvjetaju u grozdovima (floribunda) orezuju se slično. Najbolje bi bilo u jesen skratiti najdulje izbojke kako ih ne bi slomio vjetar, a orezivanje završiti u proljeće kad je lakše uočiti koji su izbojci uvenuli. Počne se tako da se najprije uklone suhi izbojci, a bolesni skrate do zdravog drva. Zatim se sve izboje skrati za jednu trećinu ili polovicu njihove veličine. Izbojak se reže odmah iznad pupa okrenutog prema van pa će grm dobiti „otvoreno“ središte i lijep oblik. Ruže bi trebalo orezati na podjednaku visinu (oko 45 cm), samo tanke izboje treba skratiti jače kako bi im se potakao rast. Da bi kod floribunda cvatnja dulje trajala, neke izbojke ne treba skratiti, pa će prije procvjetati ali ih se iduće godine treba orezati.

Orezivanje grmolikih ruža

U grmolike ruže spadaju vrste divljih, modernih i starinskih ruža koje stvaraju velike grmove (polijante). Kod ovih ruža cvatnja obično traje kraće. Grmolike ruže ne treba redovito orezivati, ali starije grmove bi ipak trebalo orezati jednom godišnje, kako ne bi postale prevelike i preguste. Nove izboje treba skratiti za polovicu, a male postrane izbojke koji su cvale na nekoliko pupova. Ako ima dosta starih i zbijenih stabljika koje su slabo cvjetale, neke od njih treba odrezati u bazi.

Orezivanje ruža stablašica

Obične stablašice i čajevke i floribunde, orezuju se u razdoblju mirovanja. Ne smiju se rezati prejako kako im se ne bi potaknuo jaki rast koji bi im pokvario oblik. Najprije se uklone suhi i slabi izbojci, a onda se skrati ljetni prirast režući do pupa okrenutog prema smjeru gdje se želi novi rast. Žalobne ruže stablašice se režu ljeti ili u jesen kad završi cvatnja. Svaki izbojak koji je cvjetao treba podrezati do mjesta gdje se nalazi novi snažni pup koji će zamijeniti odrezani izbojak.

Orezivanje ruža pokrivača tla

Postoje dvije vrsta ruža pokrivača tla. Jastučaste, koje puze po zemlji vodoravnim izbojcima i grmolike koje se postrano šire i narastu do 90 cm. Jastučaste ruže treba vrlo malo ili nimalo orezivati. Samo se uklone uvenuli izbojci ili oni koji su predugi. Grmolikim ružama godi orezivanje. Stare stabljike koje loše cvatu i okomite izbojke treba jače skratiti, a ukloniti uvele i oboljele.

Orezivanje ruža pokrivača tla

Divlje ruže penjačicesu snažne vrste s mnoštvom mirisnih cvjetova na starom drvu. Ne treba ih redovito orezivati, samo se uklanjaju uvele stabljike. S vremena na vrijeme će možda trebati ukloniti poneki stariji izbojak kako bi joj se ograničio rast.
Povijuše također imaju snažan rast ali novi izbojci rastu svake godine iz baze i ne narastu jako visoko. Cvatu samo jednom, sredinom ili krajem ljeta i obično imaju mnoštvo malih cvjetova u kiticama. Kako cvatu na prošlogodišnjim izbojima režu se nakon cvatnje.
Penjačice koje cvatu jednom godišnje razvijaju stalnu okosnicu starih, drvenastih stabljika i ne tjeraju često novi rast iz baze. Cvjetovi su im veći od povijuša i cvjetaju na starim stabljikama. Režu se ljeti nakon završetka cvatnje.
Penjačice koje cvatu više puta u godini – većina ima velike cvjetove i cvjetaju od sredine ljeta do sredine jeseni. Nisu tako snažnog rasta i cvjetaju na novim izbojcima. Zato se režu dva puta godišnje: ljeti i zimi. Ako je moguće, treba orezati ocvale cvjetove do najbližeg lista.

Orezivanje mini ruža

Minijaturne ruže se orezuju kao i floribunde ali im orezivanje nije toliko važno. Dovoljno je ukloniti ocvale cvjetove čim izblijede, a u proljeće ukloniti uništene izbojke. Ako grm previše naraste, u kasno proljeće treba podrezati sve izbojke za polovicu.

SKIMIJA (Skimmia japonica)

Skimija stvara muške i ženske cvjetove na odvojenim biljkama pa ako želimo imati bobice, moramo uz ženske biljke imati barem jednu mušku kako bi došlo do oprašivanja. Ocvale muške cvjetove treba ukloniti odmah nakon cvatnje kako bi se potakla obilnija cvatnja dogodine. Ženski cvjetovi se ne smiju skidati jer neće biti bobica. Osim navedenoga, nema potrebe za orezivanjem. Ako je grm prevelik može se u proljeće prikratiti blizu tla, pa će potjerati mladice iz baze.

POMOĆNICA (Solanum rantonetii)

Solanum razvija duge neuredne grane pa se u proljeće treba jače podrezati, na oko jednu trećinu, kako bi razvio nove postrane izbojke. Kod starijih grmova prošlogodišnje izboje treba skratiti na oko 15 cm od starih stabljika.

POMOĆNICA (Solanum rantonetii)

Solanum razvija duge neuredne grane pa se u proljeće treba jače podrezati, na oko jednu trećinu, kako bi razvio nove postrane izbojke. Kod starijih grmova prošlogodišnje izboje treba skratiti na oko 15 cm od starih stabljika.

BRNISTRA, ŽUKA  (Spartium junceum)

Brnistra stvara velike grmove i bolje ju je ostaviti na miru. Samo ako je treba smanjiti, mogu se rezati grane ne starije od godinu dana. Da bi se potaknuo grmolik rast dok je još mala, treba podrezati prošlogodišnje stabljike na pola.

SURUČICA (Spiraea)

Ima više suručica koje se razlikuju po načinu rasta i cvjetanja. Vrste koje cvjetaju u proljeće na starim granama su S.x arguta i S. thunbergii. Orezuje se svaka treća stabljika nakon cvatnje. Vrstama koje cvatu ljeti na starim granama, kao što je S. x vanhouttei ne treba redovita rezidba ali da bi joj se poboljšao izgled, također treba odrezati svaku treću stabljiku nakon cvatnje. Vrste koje cvjetaju ljeti na ovogodišnjim granama su S. japonica i S. x bumalda. Mogu se orezivati kao i prethodne ali se mogu podrezati na 5-10 cm od tla početkom ili sredinom proljeća.

BISERAK (Symphoricarpos albus)

Biljka se uzgaja zbog bijelih bobica koje po nekoliko mjeseci ostaju na biljci, iako ima vrsta i s ružičastim sitnijim bobicama. Sredinom ljeta treba odrezati svaku treću stabljiku da bi se potakao rast novih izbojaka. Biserak se često uzgaja i kao neformalna živica. Da ne podivlja, treba mu ograničiti rast mladih izbojaka iz tla.

BISERAK (Symphoricarpos albus)

Jorgovani vole redovito orezivanje. Iako ima vrsta niskog rasta S. vulgaris naraste visok i izdužen, ako se ne reže. Da bi se dobio i održao lijep izgled grma, zimi se treba odrezati jako stare i jako tanke stabljike. Svake godine treba ukloniti oko četvrtine starih grana. Uklanjanjem ocvalih cvjetova, poboljšat će se cvatnja iduće godine. Čim završi cvatnja, ocvale cvjetove treba odrezati do prvog para listova ispod cvjetne glavice. Ne treba rezati niže, jer bi se mogli odrezati i pupovi iz kojih će se razviti novi cvjetni izbojci. Ako se treba pomladiti stara biljka, može se otpilati na visinu od pola do jednog metra. Novi izrast će brzo niknuti, ali cvatnja neće biti obilna dvije do tri godine.

TAMARIS (Tamarix)

Kod tamarisa redovito orezivanje doprinosi ljepšem izgledu grma. Kad se uzgaja kao stablo treba redovito uklanjati izbojke iz debla.
Vrste koje cvatu ljeti (T. pentandra) cvatu na ovogodišnjim granama, pa ih treba orezati sredinom proljeća tako da se oštro podreže prošlogodišnji izrast na 5-8 cm od starog drva.
Vrste koje cvatu u proljeće (T. parviflora i T. tetrandra) cvatu na prošlogodišnjem izrastu. Kod njih se reže ovogodišnji izrast sredinom ljeta, čime će se dobiti zbijeniji izgled.
Visokim grmovima koji nisu zbijeni, može se nakon cvatnje, prošlogodišnji izrast skratiti za pola ili dvije trećine, pa će imati više cvjetova.

GRMOLIKI DUBAČAC (Teucrium fruticans)

Ova vrsta će bolje uspijevati ako mu se sredinom proljeća skrati prošlogodišnji izrast za dvije trećine, iako to nije tako važno. Može se uzgajati kao slobodnorastući grm ali jednako tako uspijeva i kao živica ili formalno oblikovan grm.

TUJA (Thuja)

Tuja ima mnogo vrsta i varijanti, od patuljastih, do visokih stabala. Ne treba ju redovito orezivati. Tuja se može uzgajati i kao živica jer dobro podnosi rez.

VIBURNUM, LEMPRIKA, BEKOVINA (Viburnum)

Viburnuma ima jako puno vrsta, listopadnih i zimzelenih, onih koji se uzgajaju zbog cvata i onih koji imaju dekorativno lišće. Mnogi vole periodično orezivanje koje im potiče novi rast i sprječava da grm previše naraste.
Mirisne lemprike koje cvatu u proljeće ne smije se orezivati. Ako se moraju odrezati oštećene grane, onda se to radi sredinom proljeća.
Zimzelenu vrstu koja cvjeta zimi, poput naše domaće lemprike (Viburnum tinus) ne treba redovito orezivati, jedino ako se želi biljka formalnijeg oblika. Tada ju se reže krajem zime ili u proljeće nakon cvatnje. Odreže se svaka treća stabljika ili se cijeli grm jako podreže. Ima dobru izbojnu snagu pa će potjerati i iz starog drva.
Vrste koje se uzgajaju zbog plodovane treba rezati svake godine, samo se svakih nekoliko godina uklone najstarije grane.
Velikolisne zimzelene vrste kao što je (Viburnum rhytidophyllum), ne treba svake godine rezati, nego svakih pet godina svaku treću stabljiku. Time će se biljka pomladiti i potaknut će se novi rast. Zapuštenu biljku se može odrezati na oko 30 cm od tla, pa će pustiti nove izbojke.
Vrsta V. lucidum  ima sjajne listove i može se uzgajati kao formalni grm ili živica.
Vrsta V. opulus  može se pustiti da prirodno raste. Samo svakih tri do pet godina treba odrezati svaku treću stabljiku.

VAJGELIJA  (Weigela)

Vajgelije cvjetaju na prošlogodišnjim granama. Da bi obilno cvjetala treba joj sredinom ljeta odrezati svaku treću stabljiku. Time će se spriječiti da biljka prerano odrveni. Inače, vajgelije dobro podnose oštro podrezivanje.

JUKA (Yucca)

Juka ima više vrsta, a sve imaju rozetu sabljastih listova koji rastu na drvenastoj stabljici. Kod nekih vrsta ova se stabljika jedva izdigne iznad tla, a kod nekih se u starosti razgrana. Da bi juke ljepše izgledale, treba im rezati uvele cvatove i sredinom proljeća uvele i oštećene listove. Kod rezidbe treba paziti na oštar vrh lista poput bodlje i na oštre rubove listova.